Kurashamentu
"Un gradisimentu ta bai na nos ruman Romalia Joseph. Nos kier a gradisi'É pa e bunita kurashamentunan aki, ku Señor por sigui bendishon'É, gia'É i ilumin'É asina e por sigui kurasha i anima nos kada unu manera nos ta lucha den e kaminda di Señor.
- Kon hende kristian mester trata su medio ambiente? Ta kon mester trata Dios Su Kreashon? Tin hende ku ta kuida medio ambiente, te bai ektremo. Por ehempel, tin hende ta bai den restourantnan kaminda tin krefnan i ta horta nan, bai benta nan bek den laman. Tin esnan ku ta hasi medio ambiente nan dios. Anto tin esnan ku ta pensa ku e mundu aki ta korumpi, i lo sigui ta korupto, pesei nan por abusa i ekplota e medio ambiente. Beibel ta mas ku inekibokabel; e mundu aki, e tera aki, lo no dura. Berdat e ta destina pa wòrdu destrui dor di DIOS, ken a priminti di trahe di nobo, : Un shelu nobo i un tera nobo". Pero esaki, no ta un ekskus, pa abusa òf eksplota e medio ambiente, tòg e tin ku pone nos na mesun tempu den kondishon di paga tinu i evita di hasi medio ambiente nos dios, manera hopi a hasi i ta hasiendo. Nos mester ta alerta pa nos mes no kai den e ekstremonan ei. Ke tal di ami i abo komo Atventistanan di shete dia i nos trato pa ku medio ambiente? Kon nos aktitut mester ta pa ku e preokupashonnan ku ta eksisti tokante medio ambiente i tòg mantene un balansa korekto? Komo Atventistanan Di Shete dia nos ta kere ku hende a wòrdu krea den e imagen di Dios, asina nan ta representa Dios komo su mayordomonan, responsabel pa goberna e ambiente natural den un forma fiel i fruktifero. Atventistanan di shete dia ta boga pa tin un estilo di bida simpel, saludabel, kaminda hende no ta subi riba e kaminda di spit di konsumo sin freno, akumulando biennan, i produkshon di basura. Nos ta pidi hende pa respeta e kreashon, restringi uso di rekursonan di mundu, reevalua su nesesidatnan, i reafirma dignidat di bida krea. Ruman, komo Kristiannan ku ta kere ku e mundu aki i bida i rekursonan riba dje ta regalonan for di Dios, nos mester ta esnan para mas dilanti pa buska pa kuide. Ora nos, sinembargo kompronde ku e mundu aki ta algu ku Dios a krea, i ta sostene, ta duru pa mira kon nos por hasi nada otro sino ser mayordomonan responsabel di dje. Ruman nos egoismo por impakta e forma kon nos ta trata e medio ambiente. Keda den Hesus. Bendishon.
- Den Mateo 12;1-3 Hesus ta hasi un kurashon espesifikamente riba e dia di Sabat. Hesus tabata kura hopi hende riba e dia di sabat, nunka bo no a para ketu i puntra bo mes ta pakiko? Hesus kier siña nos un les importante, ku Su akshonnan riba e dia di Sabat. E vers shete ta splika tur kos di e kurashon den Mateo. E tabata un asuntu ku tabata trata tokante hende, tokante miserikordia i bondat i stima otronan. Ruman, warda e sabat korektamente ta duna nos mas oportunidat pa mustra kariño i miserikordia na esnan den nesesidat, kua nos no por hasi e otro dianan, pasombra nos tin ku traha i proveé pa nos nesesidatnan personal. Pesei Hesus a duna nos seis dia pa traha i e di shete pa nos traha p'E, yudando otronan, kurando spiritual i fisikal. Hesus tabata hasi'e tambe pasombra e dia di sabat a bira sobregarga ku reglanan ku hende mes a traha, i pronto nan a bin bira un fin den nan mes na luga di ta e medio pa yega na un fin—i e fin ei ta amor pa Dios i pa otro hende. Dus mi no por bisa ku sabat ta pa ami i mi Dios, no, e ta pa ami Dios i otro hendenan. Sino ta unda amor a keda e ora ei. Beibel ta bisa ku amor ta kumplimentu ku lei, i kualke kos ku troka lei den loke ta NINGA amor, òf ku ta traha KONTRA amor, mester deshasi di e kos ei. Sabat ku a para bira lei SIN amor, ta LEGALISMO duru. Anto ta netamente kontra esaki Hesus tabata lucha dor di Su kurashonnan riba dia di Sabat. Ruman, wak kon e hendenan a reakshona ora Hesus a kura e hòmber siegu aki, hopi seku i duru. Asina aki ta papiando di lei SIN amor. Ruman kisas bo tambe ta kulpabel di ta warda [lei] sabat sin amor? Ruman, den kualke otro forma bo tambe por manifesta lei SIN amor. Siña for di Hesus i Su Sabat. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Sabat a wòrdu traha pa hende, no hende pa e Sabat". Hesus dor di Su milagernan riba dia di Sabat, a demostra realmente kiko Sabat ta. Ruman, e Sabat ta un dia pa Kurashon i Restourashon. Tabata intenshon di Hesus pa Sabat yuda e hendenan kapta Dios Su poder Kreativo. Asina e Sabat ta e dia ku Hesus ta libra katibunan, e dia ku Hesus ta hasi e lamnan kana, e dia ku Hesus ta restoura bista di esnan ku ta siegu. Pa Hesus Sabat tabata mas tokante hende, ku tokante reglanan, ku sin duda, parti di dje ta e motibu pakiko Hesus a hasi e deklarashon famoso, tokante e Sabat a wòrdu traha pa hende, no hende pa Sabat. Un bes mas, kerido rumannan, si warda e Sabat korektamente, e reglanan ta protéga hende. Hesus no solamente a reforsa e balides i importansia di deskansa riba Sabat mientras E tabata bibu , pero El a hasi esaki ora El a muri tambe. Despues ku Hesus a grita" Ta Kumpli" , despues di Su trabou di Redenshon, prome ku Su interseshon na shelu, Hesus ta deskansa riba di shete dia. Despues di Dios Su trabou di Kreashon, Dios a sosega riba e di shete dia, awor despues di Su trabou di Redenshon, Dios ta hasi meskos. E ta mas kla ku di dia. Pesei, ta duru pa nos kompronde e logika di esnan ku ta kere ku e Mandamentu di Sabat a wòrdu aboli despues di e Krus. Si a kaba ku e lei, pakiko e prome kos ku Hesus ta hasi despues di e Krus ta deskansa? Asina ta, sea na bida òf na morto, Hesus a mustra nos e balides i importansia KONTINUO di e Sabat. Sabat no a wòrdu Aboli, ni tampoko Legalismo [ warda Sabat sin amor], no ta e manera korekto pa warda e Sabat. Siña for di Hesus i Su Sabat. Bendishon.
- Den Genesis nos a mira ku Dios a krea un dia, El a sosega riba e dia ei, i a Bendishone, Santifike. Den Eksodo Señor ta bisa nos pa korda e dia di sabat pa tene santu, i ku un rason. E sabat den Eksodo 20;8-11, ta mustra na e sabat di kreashon di Genesis. Hinter e famia, inkluiendo e sirbidonan, sea hòmber òf muhér, e klase trahado huntu ku e " Bas", tur mester sosega huntu. Ruman, Sabat ta un gran Igualado, e ta libertador di tur Inigualdat, den struktura sosial. Dus tur hende mester sosega, asina tur hende ta igual. Dilanti Dios tur ser humano ta igual, i sabat ta un forma pekuliar pa revela e berdat krusial aki, espesialmente den un mundu asina domina pa struktura di klase, ku ta pone varios grupo " ariba" òf " abou" di otro. Anto Señor ta bolbe dune e sabat atrobe den e buki di Deutoronomio 5;12-15, pero ku un elemento nobo i un enfasis nobo. Akinan e ta bisa nan mester warda e " sabat" pa asina bo sirbido hòmber i bo sirbido muhér" por sosega. Akinan nos ta mira kon sabat ta yuda trese shon i sirbido huntu na mesun nivel. Tur dos ta sosega ariba mesun dia. E sabat, riba un nivel puramente praktiko, ta ofrese sirbidonan algun protekshon for di shonnan ku ke pa nan traha sin stop. Asina e sabat manera a mire prome, tabata un simbolo di Kreashon, despues di pika, el a bin bira un simbolo di tantu Kreashon i Redenshon, siendo esei mesun tipo di re-kreashon. Ruman, Kreashon i Redenshon ta konekta masha serka di otro den Beibel; solamente Dios e Kreador por ta Dios e Redentor, i nos tin tur dos den HESUS. Tur dos e vershon di e Mandamentu ta mustra nos ku e sabat di shete dia ta simbolo di e trabou di HESUS, ku ta nos Kreador i Redentor. Ruman, pensa riba e sklabitut ku Kristu a priminti El lo libra abo i ami for di dje. Esei kiermen ku nos tin promesanan di libertat den HESUS, ku ami i abo mester siña reklama i despues permiti Señor hasi nan real den nos bida" Keda Den Hesus. Bendishon.
- Un di e berdatnan mas profundo di Beibel ta ku bayendo bek na Eden, den un mundu perfekto, krea dor di un Dios perfekto, Sabat di shete dia a wòrdu aparta for di restu di siman i a wòrdu santifika. Ku e Sabat anto, nos ta atende ku un di e berdatnan mas fundamental di hinter e Beibel. Dios a krea un dia, El a sosega riba e dia ei, El a bendishona e di shete dia, i El a hasi e di shete dia santu, ku ta nifika ku Dios a pone aparta pa uso santu. Ki fasinante ta ku Dios Mes a " Sosega" riba e di shete dia. E ta mustra kon serio nos mester tuma e dia ei, pasombra DIOS mes a sosega riba e dia ei. Korda ku Dios no a traha e prome dia speshal, òf niun otro dia, e bendishon speshal ta pa e di shete dia i NIUN otro. Ku kreashon di e Sabat di shete dia, Dios a kaba ku Su trabou kreativo. Asina Dios a demostra Su multiple poder riba no djis espasio so i e kosnan di espasio, pero tambe riba tempu. Niun di nos no por kontrola ni un ora, si sikiera un minut, òf un sekonde di tempu. Tempu ta sigui kana bai trankil, mas aja di nos kontrol, i e NO ta warda riba niun hende. Ki importante anto pa nos sinja konfia Senjor ku e tiki kantidat di tempu ku nos tin ainda, akinan riba tera. Ruman, pensa riba e marcha di tempu kon e ta bari nos bai kune momentu tras di momntu, dia tras dia, i aña tras aña. anke nos no tin e kontrol riba tempu mes, loke nos por kontrola si na algun grado ta kiko nos ta hasi ku tempu. Ruman, pensa riba, kua ta e kosnan ku ta okupa bo oranan di dia. Ruman, e tiki tempu ku bo tin riba e tera aki, use den un forma bon". Lesa Genesis 3;1-3. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Dor di historianan di Beibel por komproba nos ku e lei tabata tei prome ku Sinai. Genesis 2;1-3 ta siña nos di e Sabat prome ku Sinai. Dios no ta revela nos kon Ela komunika e prinsipionan eterno di Su lei na humanidat prome ku seru di Sinai, pero e evidensia ta kla, ku dunamentu di lei na Sinai, no tabata prome bes ku mundu a tende di e preseptonan ei. Skrituranan di Testament Bieu ta yena ku referensianan di e Lei. Ounke hopi biaha e referensianan ei ta papia di Isreal kibrando ku e lei i su kastigu ku ta sigui, otro tekstnan ta revela e gran amor i reverensia ku hopi den Isreal tabatin pa e lei, kua tabata inklui no solamente e Dies Mandamentunan, pero tambe tur e reglanan i preseptonan ku Señor a duna Su pueblo. Nan tabata stima e " Berdat" segun e tabata wordu revela na nan, i segun nan tabata kapte. For di komienso e prinsipionan di Dies Mandamentu a wòrdu duna na humanidat for di Señor Su amor pa hende. Semper tabata e intenshon pa e lei ta un bendishon. Bo ta Obedese e lei, i bo ta wòrdu proteha grandemente for di daño di pika, bo ta desobedese i bo ta haña bo ta enfrenta e konsekuensianan inevitabel di trasgreshon. Hopi biaha hende ta purba pone e lei kontra Dios Su amor òf Su grasia, ku e idea ku si bo ta stima mi di berdat, e ora ei mester NINGA Dios Su lei. Den un sentido un hende por argumenta i bisa ku amor ta mas importante ku e lei, anto ku un hende ku ta stima Dios i otronan di berdat, ta revela e prinsipionan final di e lei. Pero esaki no ta ekskus pa NINGA e lei. Alkontrario amor ta kumpli ku e lei; amor ta e lei ekspresa den su forma di mas puru. Tin un konekshon entre Dios Su lei i amor. Ruman, e lei no ta un fin den su mes, pero e ta medio pa yega na un fin,i e fin ei ta un ekspreshon profundo di amor, amor pa Dios i amor pa e prohimo. Keda Den Hesus. Bendishon
- Pasombra Señor ta nos Hues, Señor ta nos Dunado di lei, Señor ta nos Rei; E lo salba nos. Ora nos kapta i mira Dios Su lei manera un kura [tranke], manera un protekshon, algu krea pa nos, pa nos mes bon, e ora ei nos ta bin kompronde mas mihor kon Dios ta. Dios Su lei ta un parti inseparabel di hinter Beibel,Testament Bieu i Nobo. E ta tambe un ekspreshon di Dios Su amor. Asina ora nos stima, nos ta revela e plenitut i beyesa di Dios Su lei. Ban tira un bista riba e lei na Sinai. Segun e lei tabata wòrdu presenta na nan, e pueblo a realisa" Manera nunka prome" presis kon malu pika ta i nan mes kulpabilidat den bista di Dios. Asina for di komienso mes di Isreal su relashon di pakto ku Dios, nos por mira un revelashon di e evangelio den e lei. Nunka tabata intenshon pa e lei ta un medio di salbashon, ni sikiera na Sinai; mas bien e tabata pa mustra e pueblo ku nan tin mester di Salbashon. E lei tabata pa mustra hende na e Krus, na nan nesesidat di ekspiashon i Redenshon. No ta di maravia anto, ku nan tabata tembla dilanti e lei, pasombra e lei tabata mustra nan presis kon pekaminoso i kai nan tabata. Ruman, lesa Eksodo 20;1-17, wak kua ta bo reakshonnan segun bo ta lesa e lei i kompara bo mes kune. Ruman, ku bo por tin delisia den Dios Su Statutonan, i no lubida Dios Su Palabranan". Keda Den Hesus.
- Den tur e okashonnan ku Beibel ta papia di dje, ora ku hende a topa ku Dios, nunka bo ta haña un sugerensia ku Dios ta spantoso. Loke nos mira na luga di esei ta ku, den e lus skerpi di Dios Su santidat, sernan humano finalmente por mira nan mes manera nan ta realmente. I esei no ta spantoso. Den skritura ora ku hende topa di berdat ku e Dios di shelu, e no ta mira niun batimentu di man, ni klopmentu riba skouder, i kantamentu gososo. Mas bien tin un arepentimentu personal profundo. Kada un ta mira su mes manera e ta, sin duna ekskus i sin tira falta riba niun otro hende, kada un ta atmiti su kulpabilidat personal. O, kuantu mas nos bida, nos palabranan i nos akshonnan lo tabata si nos tur mester a biba ku un sentido konstante, no solamente di Dios Su presensia, pero tambe di Dios Su inmenso Santidat. Por resulta ku ta mas fasil pa enfoka riba Dios Su amor so na lugar di Dios Su santidat, pero asina ei nos ta trose e berdat. Nos tin ku topa ku Dios Su santidat skerpi te ora ku nos tembla Su dilanti. Ruman, tira un mirada riba bo mes naturalesa pekaminoso, di berdat, e ta un bista basta horibel. Ruman, bo uniko speransa ta Kristu bo Salbador". Lesa e tekstnan aki; Job 42;5,6. Ezekiel 1;28. Genesis 28;16,17. Eksodo 34;8, Daniel 10;5-68. Lukas 5;1-11,Revelashon 4;8,9. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Halsa Señor nos Dios, i adora na seru santu, pasombra Señor nos Dios ta santu". Nos ta haña den e 66 bukinan di Beibel un narashon ekstensivo kon Dios ta, i kon E ta relashona ku nos komo sernan kaí ku E tin gana di redemi. Un aspekto di Dios Su naturalesa kua ta fundamental den skritura ta Dios Su santidat. Tantu den testament Bieu i Nobo, Dios Su santidat ta base pa revelashon di Su Mes. Santidat ta ensera ku tin algu speshal ku loke ta " Santu", algu ku ta pone apart for di loke no ta santu. Pa ta santu kiermen pa ta " OTRO", pa ta diferente den un forma speshal, manera sabat di Señor. E konsepto aki di santidat mester yuda nos kompronde miho e abismo ku tin entre nos i un Dios ku ta santu i un rasa di hende ku no ta santu--un rasa ku enrealidat ta pekador, sernan kai. Den Testament Bieu nos ta haña un registro konstante di reakshonnan humano pa un Dios ku ta santu. Maske e hòmbernan aki tabata fiel piadoso, i hustu--nan tabata profeta, tòg nan reakshon pa presensia di Dios tabata di spantu, miedu, temblamentu, i adorashon. Sin duda nan a haña un sentido di nan mes indignidat i pekaminosidat kompara ku e santidat di Dios. Den Testament Nobo, den Hesus Pedro a mira un ku tin hinter e Kreashon bou di Su kontrol. Pedro a baha abou na e Salbador Su pianan, sklamando; " Aparta for di mi, pasombra mi ta un hòmber pekador". Ki ora un ser humano topa di berdat ku e Dios bibu, tin e horor na prinsipio, pa finalmente mira profundidat di su mes pekaminosidat. Ora demonionan a papia, nan ku ta angelnan ku a kai, ta korda ken Hesus ta realmente, i asta nan, den nan indesensia, den nan odio i rebelion--nan ta obliga na duna boka i rekonose ku Hesus ta e " Santu di Dios". Juan ta deskribi ku el a risibi un vishon for di Dios i e tabatin mesun reakshon ora el a topa ku e Dios santu, manera tabata pasa den e Testament Bieu. Juan a haña un vishon ku ta mustra kon sernan selestial ta adora Dios den e santuario na shelu bisando di dia i anochi; " Santu, Santu, Santu. Todopoderoso". Ruman, anke nos ta traha den e imagen di Dios, den algun formanan nos ta HOPI diferente for di Dios. Ku e diferenshanan aki por yuda bo kompronde ku bo tin mester di un Salbador". Keda Den Hesus.
- Den Juan 3;17-21, por mira dos tema den e tekstonan aki: Grasia i Huisio, i nan ta masha konekta ku otro. Pika i skuridat i maldat a trese e nesesidat pa un Dios di hustisia husga i kondena e kosnan aki. Di akuerdo ku e tekstonan aki e kondishon presente di humanidat ta esun di kondenashon, i motibu di esei ta pasombra tur a hasi pika i merese e morto ku pika ta trese kune. Despues di e krus hinter e mundu kondena a haña oferta awor di salbashon dor di e morto ekspiatorio di Kristu Hesus, ku ta sufisiente pa kada ser humano. Ruman, tur hende ta para kondena, tur hende, sinembargo, dor di e grasia di Kristu por asepta e provishon ofresi, nan por keda pordona, hustifika, i redemi dor di Hesus. E kondenashon ku tabata di nan ta kansela dor di e meritonan di Hesus, i awor nan ta para den Su hustisia perfekto. Ruman, si no tabatin niun potensial pa huisio [i kondenashon], lo no tabatin mester di Grasia. E konsepto di Grasia mes ta demanda e konsepto di kondenashon. Asina esaki ta mas rason pa mira kon Grasia i Huisio ta konekta ku otro. Ruman, e ta asina simpel, esun ku ta kere den Hesus no ta kondena. Tin biaha hende ta spierta nos pa paga tinu ku " Grasia Barata". Sinembargo, no ta eksisti algu asina. Grasia no ta barata-- e ta pornada!. Loke ta barata ta ora ku hende ke e grasia ei, i nan ta purba usa esaki komo EKSKUS pa hasi pika. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Tantu huisio i grasia a bini dilanti, alomenos den konteksto humano, solamente despues ku hende a hasi pika. Den e relato di e kaida tantu e tema di huisio i di grasia ta keda revela einan, den e hofi di Eden. Satanas a logra pa trese pika den mundu, kambiando tur kos komo resultado. Inmediato Dios ta drenta aden yamando;" Na unda bo ta? Esaki tabata un yamada pa Adam i Eva bira lomba pa e gañado i bolbe bek den brasanan di nan Hasido. Ounke Adam i Eva a kai, e prome kos ku Dios ta duna nan ta speransa i Grasia--e grasia ku ta forma fondo kontra kua despues ta bini ku huisio. Asina asta prome ku huisio, e promesa di grasia ta wòrdu duna pa esnan ku asepte. Na komienso di hende su kaida, e tempu ei a kuminsa un relashon entre pika, husio, i Dios su grasia. Ruman, ounke Dios tin ku husga i kondena pika, e promesa di grasia semper tei, semper presente, semper alkansabel, pa esnan ku reklame pa nan mes". Otro ehempel di Dios Su grasia ta Den Genesis 6;14-22, huisio mester a kai riba tera. Pero asta mei mei di e promesa di huisio i kastigu ku lo bini, Dios su grasia ta keda revela den e relato di e deluvio. Dor di traha e arka Dios tabata duna mundu un spiertamentu di huisio. No tin duda, huiso tabata bai bini, pero grasia a wòrdu ofrese pa 120 añanan dia aden dia afó na tur ku kier asepte, te ora tabata demasiado lat, i e porta di MISERIKORDIA a sera. Ruman, wak kuantu biaha Dios a demostra Su grasia na bo, mas biaha di loke bo por konta, probablemente. Ruman, ku bo por a kompronde awe ku Grasia ta asina krusial, e prome stap den hasi kaso di Dios Su yamada pa hala serka serka di Dios i hala leu for di e gañado. Ruman, siña somete bo mes na e grasia i lag'e moldia bo den e imagen di Kristu Hesus". Keda Den Hesus. Bendishon.
- Pasombra Dios lo trese tur echo na huisio, tur kos ku ta skondi, sea bon òf malu". E tema di Huisio, huisio divino, ta kore dor di hinter e Beibel i kontrali na kreensianan komun, huisio no ta kontrali na salbashon òf na evangelio. En realidat, tur dos tema ta konekta huntu den skritura, for di Genesis te ku revelashon. Huisio i salbashon ta refleha dos aspekto di Dios Su karakter; Dios Su hustisia i grasia. Asina nos no mester pone e idea di Dios su huisio kontra e idea di salbashon, meskos ku nos no por pone e idea di Dios Su huisio kontra Su grasia. Pa hasi esei ta pa horta tur dos di nan plenitut. Hopi di e versonan ku spesifikamente ta papiando di huisio, tekstonan ku ta revela e realidat di huisio divino, òf huisionan, ta aparese den Testament Nobo. E echo aki siguramente ta bai kontra e noshon ku huisio ta kontrali di e konsepto di pakto nobo di Dios Su grasia, ku ta un siñansa kla den Testament Nobo. Loke esaki tin ku siña nos ta ku no importa kon nos ta kompronde e asuntu di huisio i kon nos ta kompronde grasia, mester asepta nan tur dos komo berdatnan divino ku ta traha ku otro. Ruman, pa pone esun kontra e otro ta pa malinterpreta evangelio den su totalidat. Ruman, Dios ta un Dios di hustisia i hustisia ta demanda huisio. Dios ta tambe un Dios di grasia. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Pa milagroso ku Su nasementu i ministerio tabata, e gran mishon di Kristu Su bida tabata Su morto. E anochi prome ku Hesus a muri, Hesus ta selebra sena di pasku ku Su disipelnan. E rito di komunion aki, ku Señor mes a stablese, ku ta realmente e uniko akto konmemorativo ku Hesus personalmente a outorisa, NO ta un rekuerdo di Su enkarnashon, Ni di Su milagernan, Ni di Su palabranan, Ni di Su predikashinan, pero solamente di Su morto. Kristu mes a desea ariba tur otro kos pa kord'e dor di Su morto. Tur kuater eskritor di Evangelionan ta hasi enfasis riba e ultimo siman di Kristu su bida, i klaro, Su morto. Riba e krus, Hesus a sklama; " Mi Dios, Mi Dios, pakiko Bo a bandona MI?" Hesus ta dirigi e orashon aki na " DIOS" na lugar di hasie na e " TATA", manera El a hasi semper. Kristu Su gritunan for di e krus no ta algun manifestashon ehemplar ku parse E ta pasa dor di dje pa por demostra ku E ta stima nos. No, esaki ta Dios entregando Su Mes na morto pa nos destino no wòrdu determina dor di morto. Esaki ta Dios Mes muriendo e morto, ku por spar nos for di dje, e morto ku di otro forma pika lo a trese riba nos tur. Tres evangelio ta bisa ku Hesus a grita ku un stem duru for di e krus segun E tabata muriendo. Hesus Su gritu di abandono" ta e gritu den Beibel ku ta bora hende su kurason mas. No tin niun sita ku por kompara ku esun aki di Hesus for di e krus, i den e gritu ei nos ta haña un bista chiki di loke Señor Mes tabata despuesto pa pasa dor di dje pa trese salbashon na hende. Ruman, wak na bo mes bida, na bo ekibukashonnan, na bo pikanan. Kualke kos ku bo a hasi, òf por a hasi, niun por paga pa bo kastigu i tuma bo lugar. Pesei, laga Kristu Su morto na bo fabor ta e enfoke sentral di bo bida". Laga bo speransa ta den Kristu-Hesus. Keda den Hesus. Bendishon.
- E prome promesa di salbashon Dios a dune den Genesis 3;15. E lenguahe aki ta sorprendente, Adam i Eva a hasi pika, awor e gran konflikto ta wòrdu anusia na nan dor di e lenguahe fuerte di " Enemistat" entre e dos bandanan. Ta sigura nos aki ku e konflikto no ta eterno, i tambe nos ta mira kon e konflikto ta bai termina. Den Genesis 22;1-19, nos ta mira dos milager; esun kaminda e tata ta entrega su yu stima, i e otro kaminda e yu ta somete i ta entrega su bida. Ki un representashon poderoso esaki ta di e morto di sakrifisio di Kristu na nos fabor. E esena ei, aunke kon poderoso i konmovedor e tabata, tabata solamente un pruf chiki padilanti di e tempu ora ku -- siglonan despues, riba mes un seru, un otro Tata tabata bai ofrese Su Yu stima. E biaha aki no tabatin niun animal pa muri na lugar di e Yu. E Yu Mes lo muri riba e altar. E Tata di berdat ta entrega Su Yu, i e Yu lo duna Su bida bolontariamante. Ruman, einan riba Seru Moriah, a duna mundu un kuadro hopi poderoso di e plan di salbashon i loke el a kosta pa redemi humanidat kai for di e ruina di pika. Den Isaias 53, e ta deskribi e " Sirbido ku ta sufri". Ruman, Isaias 53, ta presenta loke ta kisas e splikashon teologiko mas kla di e krus, mustrando sin ekibukashon, ku loke sea e krus ta representa pa otronan, pero pa nos e ta representa Kristu muriendo na nos fabor, kargando den Su Mes e kastigu ku nos tabata merese. Ruman, tur nos bon obranan no por tapa e abismo ku tin entre nos i Dios. E uniko forma pa salba nos tabata pa Hesus paga e kastigu na nos fabor, i despues ofrese nos Su hustisia perfekto, kua nos ta reklama pa medio di fe. Ruman, pensa riba e esena final di Kristu Su bida, usa Isaias 53, komo bo tekst. Segun bo hasi esei, tene na mente ku e Persona deskribi einan den Isaias 53, ta nos Dios KREADOR, un parti di e DEIDAT mes!. Keda Den Hesus. Bendishon.
- E Dios Tres den unu no solamente ta nos Kreador, pero E ta tambe nos Redentor. Masha serka di e relashon di Dios komo Kreador tin Su rol komo nos Redentor. Pika ta asina malu, asina mortal, asina hostil pa e mundu krea, ku ta solamente e Kreador Mes por resolve e problema ei. I El a hasi' e den e Persona di HesusKristu. Na e krus, den e forma mas humiante, mas inkomprendibel, Dios ta triunfa. I Dios ta bergonsa e enemigu. Riba Kalvario Dios a revela kon ekstremadamente pordon ta. E ekspiashon di Kristu no a wòrdu ofrese pa persuadi e Tata pa stima esnan ku E lo a odia di otro forma, NO. E morto di Kristu no a spierta un amor ku no tabata eksisti kaba. " Pasombra ora nos tabata pekadornan ainda Kristu a muri pa nos". Mas bien, e tabata un manifestashon di e amor ku tabata Eternamente den Dios su kurason. Juan 3;16,17. 16; 26,27. Romanonan 5;8. Hesus nunka mester a persuadi e Tata pa stima nos. E tragedia real ta ku nos a perde hopi di e konosementu di Dios, kontra ken nos a hasi pika. Nos por bira asta dof, ku nos no tin heful mes mas kon malu pika realmente ta. Sentimentalidat religioso hopi biaha ta mengua e repugnansia pa pika. I pasombra pika no ta pone nos rabia mas, kisas e ta bira mas duru pa realisa ku pika ta spierta e RABIA DI UN DIOS SANTU". Romanonan 1;18. Dios Su amor no ta pa hiba hende na un toleransia suave di pika i maldat, pero pa triunfa viktorioso ariba dje. Esaki ta presisamente pasombra Dios ta Amor, ku Dios ta opone pika i maldat, pasombra e realidatan aki ta korumpi i destrui Dios Su yunan ku Dios ta stima. E morto ku Dios a soporta riba e krus, ta e preis ku Su amor ta paga pa tuma pika seriamente, dus Dios ta tuma pika hopi na serio, mientras ainda Dios ta sigui stima pekadornan. Ruman, kon seriamente abo ta tuma pika den bo bida? Ruman, si pika no ta pone abo rabia, korda ku pika ta spierta e rabia di Dios ku ta santu ". Keda Den Hesus. Bendishon.
- Ruman, hinter speransa di e Kristian ta deskansa riba promesanan di un shelu nobo i un tera nobo, un shelu i un tera sin e devastashon ku pika a trese riba esun ku nos ta biba awor aki riba dje. Mi ruman, sin e speransa ei, sin e promesa ei, literalmente nos no tin niun speransa. E promesa di bida eterna ta maravioso, pero nos ke e bida eterno ei den un mundu ku no tin horor den dje, ni verdriet, ni desapuntamentu manera esun aki tin. Kiermen ku Dios lo rekrea, na e mesun manera maestral ku El a hasi manera Genesis kapitulo 1 i 2, ta deskribi, kaminda Dios ta papia i denter di un tempu hopi kortiku ata tur bida ta eksiti riba un tera kompletamente forma i desaroja, ku nada ta laga pa kapricho, violensia, of suerte? Of na luga di esei, e proseso di Kreashon lo nifika ku bida lo tin ku soporta atrobe e " gosonan" i rigornan di skohementu natural i sobrebibensia-di-esun-mas-fuerte pa bion di añanan te ora ku un mundu nobo, kaminda" hustisia lo reina" finalmente aparese? Ruman, e idea absurdo ku Dios ta bai usa evolushon pa rekrea shelu i tera ta mas evidensia ku ta mustra kon absurdo ta pa kere ku na prinsipio Dios a traha e mundu den e forma ei. No tin duda, e krus, redenshon, i promesa di un shelu nobo i tera nobo ta temanan inseparabel ku ta mara ku e historia di Genesis. Ora Señor a deklara ku El a traha mundu den seis dia i deskansa riba esun di shete, Señor tabata kiermen e dia di 24 ora, ku Señor a marka dor di e solo ku ta subi i baha. Ruman, purba imagina kon nos mundu tabata na prinsipio, den tur su beyesa. Imagina tambe, kon e mundu lo ta ora kree di nobo. Bo mente i kurason por djis imagina esei. Ruman, nada den e mundu aki ta bale la pena si bo perde loke Señor a priminti". Keda Den Hesus. Bendishon.
- Na varios lugar den Beibel Kreashon ta wòrdu konekta ku e krus, E dos siñansanan aki no por wòrdu separa for di otro. Kiermen di ku esnan ku ta kere den Evolushon, no tin plan di salbashon pa nan. E intento pa meskla Kreashon i evolushon nan ta dos siñansanan ku ta keda komo polonan kontrali. Den un forma kla ta konekta Señor Kreador ku Señor Redentor. Esaki ta un konekshon ku ta duna mas evidensia ku evolushon no por ta rekonsilia ku Beibel, speshalmente ku siñansa di e krus. Ruman, nan kier laga nos kere ku Señor a enkarna den un makaku evolushona, krea dor di e siklo visioso i dolorosamente kriminal di skohementu natural, i tur esei pa por kaba ku morto, " e ultimo enemigu". Ruman, esaki ta Absurdo! Ruman, loke ta absurdo di e forma di pensa aki mes ta deskarta esei. E uniko forma kon pa saka sentido for di e krus, pa bisa ku tabatin mester pa e Salbador bin libra e rasa kai, ta pa ser humano " Kai for di algu, i un " Kaida" ta indika un Bashamentu, un Degenerashon; e kiermen ku nos a bai for di loke ta Bon, pa algu ku no tabata dje Bon ei. Esaki ta duna un sentido perfekto for di un komprondementu literal di Genesis; pa evolushon esaki no tin sentido mes. Enrealidat, esnan ku ta sigui kreensia di evolushon ta hasi bofon di e kaida i tambe di e krus. Ruman, Evolushon ta " E pio tipo di Infedilidat; pasombra ku hopi ku ta profesa di kere den Kreashon, esaki ta Infedilidat maskara". Ruman, abo komo Kristian keda para firme pa e historia literal di Kreashon; ora esei bai, e plan di Salbashon ta bai kune. Juan 1;1-13. Keda Den Hesus. Bendishon
- E buki di Salmonan tin un kolekshon riku di kantikanan di alabansa na e Kreador. Regularmente i ku hubilo e salmista tabata referi na e ' gran obranan" di Dios den Salmo 19. Salmo 92, ta un kantika di " Sabat" ku ta habri ku un aktitut di alabansa for di un kurason agradesido. Mas hopi un hende siña di e obranan krea di Dios--sea ta e detaye di mas chikitu ku por mira bou di un mikroskop, òf e strea òf planeta di mas leu mira dor di un teleskop, òf kualke kriatura di bida animal [sea ku e ta landa, bula, òf kana]--mas e ta bin ripara e poder asombroso di Dios Su aktividat kreativo. No tin duda, mundu krea ta revela e amor i poder di Su Kreador. Aunke nos mundu a wòrdu destrui dor di pika, i nos por mira e resultadonan horibel tur kaminda, asta mei mei di tur e destrukshon aki, nos por mira e amor i poder di nos Kreador. Ruman, e klave ta pa no enfoka riba loke ta malu, pero fiha bo bista riba loke ta bon i saka e bon ku tin den tur loke sosode. Kea Den Hesus. Bendishon
- E drama di siman di Kreashon ta ekstraordinario. Dia tras dia Señor Kreador ta papia e sistema di bida i formanan di bida na eksistensia. Esaki ta sigui asombra sientifikonan te ku awe. Asta Dios ta referi na e goso ekstremo di e tempu ei. Den e di dos versikulo di kapitulo unu di Genesis por haña un klave di e goso ku tabatin den Señor Kreador Su kurason den e prome siman ei di mundu. " I e Spiritu di Dios tabata move riba superfisio di e awanan". Ruman, tur kos den e relato di Kreashon, anto, kontrali na varios modelonan evolushonario ku tabata presenta nos Kreashon komo e trabou di forsanan violento ku tabata kompeti ku otro--ata Kreashon ta revela un Dios ku ta stima Su Kreashon, ku ta kuida p'e i kuidadosamente a disenj'e i trah'e ku un proposito. Ruman, no tin nada impersonal ku Kreashon, nada sin Emoshon, nada sin Proposito. Tabatin Amor einan presente, na komienso di e siman di Kreashon. Esta diferente esaki ta for di Evolushon, ku ta siña ku Amor a surgi di un forma òf otro despues di solamente bion di añanan di violensia egoista. Ma danki Dios, ta amor a motiva Kreashon, i amor lo t'ei ora e vershon damnifika aki di Kreashon wòrdu krea di nobo. Ruman, medita riba e maravianan di naturalesa pa bo mira e Amor asombroso di Dios manifesta einan. Keda Den Hesus. Bendishon
- E buki di Genesis ta habri ku Dios ya kaba den akshon komo Kreador. " Na prinsipio Dios a krea e shelunan i tera". No ta duna niun splikashon òf introdukshon di Dios. Niun di e eskritornan Bibliko ta kere ku Dios tabatin mester di introduskshon. Genesis 1;2 ta provee e aspektonan introduktorio riba kua Dios Su piesanan maestro di materia organisa; " Tera tabata sin forma i bashi". E prome tres dianan Dios ta " Forma" loke " no tabatin forma". E sigiente tres dianan Dios " Ta yena" loke tabata " Bashi". Anto finalmente tur kos a wòrdu pronunsia" Masha Bon" i despues Dios Mes ta selebra manera rei riba e di shete dia. Ruman, e punto ta ku NADA den e tekstonan aki ta duna niun indikashon ku a laga algu pa kasualidat. Mas bien, e tekstonan ta siña kontrali; a traha i plania tur kos eksakto. Tur kos den beibel ta testifika di e echo ku Señor a krea mundu, dor di papia, i el a bini na eksistensia, manera Genesis 1 i 2 ta konta nos. Maravioso! Skritura no ta laga niun lugar pa duda esei. Hende ta liber pa skohe Kreashon òf e por skohe evuloshon, pero honestidat no ta permiti nos bruha nan dos den otro. E tekstnan mes no ta laga nos ku e opshon ei. Ruman, si nos kompronde Kreashon robes, nos por ta sigur ku nos lo keda bruha riba hopi otro kosnan mas. Ruman e siñansa aki ta asina importante pa loke abo komo un kristian adventista di shete dia ta kere. Genesis 1, Genesis 2;1-3. Keda Den Hesus. Bendishon
- Trinidat I Salbashon.
Parse ku Juan ta kompletamente konsiente di e unidat di Dios, ku tòg ta " tres-den-un. Den Juan 14-16, tin kantidat di referensianan di e tres Personanan di Dios.
Akinan inter-dinamika entre e Trinidat ta bin dilanti bes tras bes.
E doktrina di Trinidat leu di ta un pida di spekulashon abstrakto, ta konklushon inevitabel ku ta bini for di un supervishon sistematiko di Skritura.
Di importansia speshal den e konteksto aki nos ta haña e deidat di Kristu.
Ruman, si Kristu no ta kompletamente Dios, anto e ora ei, tur loke nos tin, ta Señor ku ta skuif e kastigu di nos pikanan for di un partida pa un otro, kontrali na tuma nan riba E Mes.
Hinter e punto di evangelio ta, ku tabata Dios mes, einan riba e krus, kargando pikanan di mundu.
Pensa riba dje.
Ruman, si Hesus tabata simpelmente un ser krea, si E no tabata kompletamente Dios, ta kon E-komo kriatura--por karga e rabia kompletu di Dios kontra pika?
Kua ser krea, no importa kon eksalta e ta, por salba humanidat, dor di viola Dios Su lei Santu?
Si Hesus no tabata divino, anto e ora ei Dios Su lei no por ta mes santu ku Dios Mes, pasombra su violashon lo ta algu ku un ser krea por ekspia pe.
Ruman, nos siguransa di salbashon dor di loke Kristu a hasi pa nos--i no dor di nos mes obranan--ta bini for di e echo ku Dios Mes a karga e kastigu pa nos pikanan.
Kiko nos por hasi pa pone mas riba esei?
Ruman, si Kristu a wordu krea, kisas nos por a pone algu.
Pero ku Dios, e Kreador, sakrifikando Su Mes pa nos pikanan... ta blasfemia pa kere ku kualke kos ku nos hasi por suplementa, tuma luga di e sakrifisio ei.
Asina, si Kristu no tabata kompletamente divino, e ekspiashon lo ta fatalmente kompromete. Ruman, Kristu a bira outor di salbashon eterno pa tur ku obedese. Ruman, pensa un ratu; Kreador di universo a muri na bo lugar, pa asina abo por tin e promesa di bida eterno den djE.
Ruman, siña bo saka speransa i sigurasna for di e berdat asombroso aki.
I na lus di e realidat aki, wak kiko otro ta realmente importante. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Ounke kon kla Beibel ta ku Dios ta un [echad], Beibel ta papia tambe di plurailidat [Meervoud] di Personanan.
Intelektualnan i studiantenan di Beibel, dor di milenia a mira den hopi tekstonan di Testament Bieu evidensianan Poderoso di e naturalesa plural di Dios.
Den Genesisi 1;26, tin un bista kla di Dios Su pluralidat ta wordu revela.
Genesis 11;7.8 tambe ta pone Dios na plural i singular ora e referi na Dios, ora e hendenan tabata traha e toren di Babel, Dios mes a papia atrobe einan.
Ta menshona " Señor" pero Dios ta papia komo parti di un grupo.
" Laga Nos ......". E berdat aki ta wordu revela mas kompletu den Testament Nobo.
Den Testament Nobo, Pedro un Hudiu monoteista, ku ta kere den un Dios, ta proklama e divinidat kompletu di Kristu, ku awor ta den shelu.
Anto den su karta na e eksiliadonan Hudiu di e plamamentu, Pedro atrobe ta menshona e naturalesa tres-den-unu di Dios. 1 Pedro 1;1-3.
Anto Pablo ta inklui e pluralidat di Dios segun e ta deskribi e proseso di salbashon asina aki: " Grasia di nos Señor HesusKristu i e amor di Dios i e komunion di Spiritu Santu sea ku boso tur".
Den Unidat i igualdat.
Ruman, ku nos mente finito i kai tambe, e siñansa aki no ta fasil pa nos kapta.
Ruman, akinan nos ta dil ku e naturalesa di Dios, Kreador di universo.
Ki bobo lo ta pa pensa ku nos por kompronde kompletamente, espeshalmente ora ku, komo sernan humano, nos no ta kompronde masha kos " Kompletamente".
Ruman, medita un ratu riba e kos di mas simpel ku bo por pensa di dje, i wak kuantu aspekto di dje ta keda mas aya di bo gara.
Kuantu mas ainda anto, ku algu asina grandi manera e naturalesa di Dios Mes. Keda den Hesus. Bendishon
- Si Dios por ta " UN", ku e dos Personanan, Tata i YU, poniendo aserka un di tres Persona na e deidat, no mester añadi partikularmente mas difikultat.
Nos ta papiando akinan di Spiritu Santu.
Tres Persona di Divinidat ta wordu menshona ora ku Hesus instrui kon mester boutisa kreyentenan nobo.
E persona ku skohe pa sigui Hesus ta wordu boutisa den e " Nòmber" [singular, no plural], ounke ta inklui Tres Persona.
Ta mira tres ser divino komo UN.
Na e boutismo di Hesus tur e Tres Personanan di Trinidat ta aparese huntu.
Ruman, Marko ta bisa den un forma dramatiko ku " E shelunan a " Habri" Marko 1;9-11.
Marko ta hala atenshon na tur Tres Miembro di e Deidat Divino den un revelashon asombroso di Dios, ku ta afekta asta naturalesa mes.
Ruman, manera den e kaso di Hesus, e trabou di Spiritu Santu ta konekta ku i ta referi na e akshonnan di Dios. Ruman, Kristu i Spiritu ta hopi konekta ku otro su ministerio.
Mas ainda, tin referensianan bibliko ku ta indentifika Spiritu Santu komo Dios.
Spiritu Santu ta kumpli ku boluntat di e Tata i e Yu, kua ta Su boluntat tambe. E angel a bisa Maria, ku su yu lo wordu yama' Santu" pasombra Spiritu Santu lo bini riba Maria.
Hesus a bisa ku Spiritu Santu ta riba djE, i a ungi'E pa predika.
E Spiritu ku mester a sigui ku Kristu su trabou, despues ku E bai, ta un otro konsolador.
Hesus a supla Spiritu Santu riba Su siguidornan.
E kreyentenan nobo tin tantu e Spiritu Santu bibando den nan, i tambe e Spiritu di Kristu.
Ruman stima, edifika bo mes den bo santisimo fe, hasiendo orashon den Spiritu Santu, konserva bo mes den e amor di Dios, sperando ku gran antisipashon e miserikordia di nos Señor Hesus-Krisrtu pa bida eterna. Keda Den Hesus. Bendishon.
- Poko biaha òf kasi nunka ta deskuti tokante e naturalesa di Dios tata.
Esnan ku ta kuestiona e Trinidat hopi biaha ta desafia e deidat di Kristu.
Awor, si Kristu tabata kualke otro kos ku eterno, i kompletamente Dios, anto e ora ei e plan di Salbashon lo tabata seriamente kompromete.
Den Hebreonan 1;8,9, Kristu su naturalesa divino ta wordu ekspresa poderosamente i kla.
Mas importante ku revela e Deidat di Kristu, ta ku Hesus Mes tabata konsiente di esei.
Bes tras bes Hesus tabata bisa ku E tin loke tabata pertenese solamente na Dios; Hesus a papia di e angelnan di Dios komo Su angelnan; Hesus a bisa ku E tin poder pa pordona pikanan, i Hesus a deklara ku E tin poder pa husga e mundu.
Ruman, ta ken otro sino Dios por hasi esei, i ku Su rason. Anto si bo ripara den evangelionan manera nan ta konta di Hesus, El a asepta Adorashonnan di varios hendenan.
Si Hesus no tabata konsidera Su mes komo Dios, esakinan tabata un oportunidat kritiko pa E koregi un imprenshon robes.
Sinembargo, Hesus no a hasi esei.
Dus nos tin evidensia poderoso for di Beibel di e deidat di Kristu.
Ruman, tuma algun tempu pa medita riba e bida di Hesus i, segun bo ta hasi esei, enfoka riba e echo ku Hesus tabata Dios Mes, Kreador di e universo.
Aki bo por mira kuantu amor Dios tin pa nos mundu.
Ruman, esaki ta un pakiko, ku bo tin ku saka hopi konsuelo i speransa for di e berdat asombroso aki. Keda Den Hesus. Bendishon
- Skritura tin referensianan i ideanan tokante e Deidat i Unidat di e Trinidat.
Ounke e palabra Trinidat mes no ta aparese den Beibel, e siñansa si tei.
E doktrina di Trinidat ku Dios ta Un, i ta konsisti di tres divino " PERSONA" ta masha importante pasombra e ta trata ku ken Dios ta, kon Dios ta.
kon Dios ta traha, i kon Dios ta relashona ku nos mundu.
Mas importante ainda e Deidat di Kristu ta esensial pa e plan di salbashon.
Den Skritura tin tres tipo di evidensia separa pa e Trinidat, òf yama tambe, tripel Unidat di Dios; 1] Dios ta UN; 2] Tin tres Persona ku ta Dios; 3] Ideanan sutil tekstual di Dios tres-den-un.
Deutoronomio 6;4, ta bisa; " Tende O Isreal; Señor ta nos Dios, Señor ta " UN! E palabra " Un" usa akinan, ta e mesun palabra ku Dios a usa den Genesis 2;24. " Pesei un hòmber lo bandona su tata i su mama i lo uni ku su esposa, i nan lo bira un karni".
Dus esposo i esposanan mester ta " UN" meskos ku den Deutoronomio Dios ta " UN".
Komprondiendo ku Dios ta " UN" esaki mester evita pa nos no kai den kualke forma, den e posnan di idolatria.
Señor SO mester ta Esun ku nos ta adora.
Ruman, si tin kualke " IDOLO" den bo mes bida, wak kon bo por deshasi di nan. Keda Den Hesus. Bendishon.
